arheološki lokalitet · Požeško-slavonska županija 🛡 Z-7260
Cjelina fortifikacijskog sklopa viteškog reda templara, utvrda ili utvrđeni domus Račeša, smještena je u zapadnom dijelu Brodsko – posavske županije, u sjevernom dijelu općine Okučani, na ulazu u naselje Bobare. Jugoistočno od potoka Rašaške, na prostornoj mikrocijelini toponima koji nosi naziv Doljne Luke nalaze se građevni ostatci fortifikacijske sklopa templarske utvrde (utvrđenog domusa) koji je bio u vlasništvu templarskog viteškog reda. Sjeverno od lokacije fortifikacijskog sklopa utvrde prostire se lokalitet srednjovjekovnog trgovišta na čijem se prostoru vjerojatno nalazila i crkva. Mikrocijelina srednjovjekovnog lokaliteta fortifikacijskog sklopa templarske utvrde (utvrđenog domusa) Račeša, prostire se na slijedećim katastarskim česticama: katastarska općina 317632, Bobare (k.č.br. 146, k.č.br. 149, k.č.br. 151 i k.č.br. 150/2) - Unutar lokaliteta fortifikacije obuhvaćen je prostor sjeverno od potoka Rašaške, lokacija trgovišta i crkve koji se prostiru na katastarskim česticama katastarske općine 318205 Rogolji, (k.č.br. 295/1, k.č.br. 297/3, k.č.br. 296/2, k.č.br. 296/3, k.č.br .297/2, k.č.br. 297/4, k.č.br. 295/2 i k.č.br. 302). Templarski posjedi Lješnica i Račeša-Rašaška spominju se u povijesnim izvorima početkom 13.st. U povijesnim izvorima navodi se da je kralj Andrija II 1210. daravao posjed Liješnicu i zemlju Račešu, templarskom viteškom redu, posjede koji leže jedan pored drugoga. Lokalitet fortifikacijskog sklopa utvrde sastoji se od središnje ovalne jezgre koja je prema konfiguraciji terena bila branjena s dvije grabe izvorno ispunjene vodom, i većim ovalnim odsječkom barabakanom koji se nalazio na sjevernoj strani. Cjeloviti kompleks okruživao je vanjski bedem koji se samo djelomično sačuvao sjeveroistočnoj strani. Na sjevernoj strani, uz vodotok potoka Rašaške, izvorno se nalazio vanjski barabakan koji je tlocrtno završavao u šilj. Na ovalnioj jezgri, uočljivi su urušni zidovi veće izdužene pravokutne građevine, veličine cca 36x18 m koja je mogla imati namjenu tvz. templarskog domusa. Arheološkim i konzervatorskim istraživanja, na istočnom dijelu ovalne jezgre, otkrivene su zidovi pravokutne građevine koja je građena izrazito kvalitetno, klesancima, pravilnim klesanim blokovima od kamena pješčenjaka. Debljina zida iznosila je 110-135 cm. Klesanci su veličine 40-80 cm, visine 20-23 cm. Prema nalazima arhitektonske plastike i pozicijama kontrafora, na uglovima zidova, građevina je bila presvođena križno-rebrastim svodovima. Dijagonalna svodna rebra profilirana su bademastom ranogotičkom profilacijom karakterističnom za 13. st. Pored svodnih rebara profiliranih bademastom profilacijom, na lokalitetu su pronađeni i drugi profillirani kameni ulomci arhitektonskih elemanata (poprečna svodna rebra, ulomci doprozornika, dovratnika). Nalazi arhitektonske plastike ukazuju da je riječ o izrazito vrijednom arhitektonskom i fortifikacijskom sklopu iz 13. st. u vlasništvu vitezova templara, a gradili su je vjerojatno strani majstori i kamenoklesarska radionica. Od ostalih nalaza istraživanja, posebno se izdvajaju templarske nadgrobne ploče s urisanim motivima templarskog viteškog reda, kao i drugi pokretni nalazi, kao što su ulomci oružja (strelice), ulomci vojne opreme, te ulomci posuđa i drugi nalazi. Položaj u prostoru i sama konfiguracija terena, odredile su srednjovjekovnom lokalitetu Račeši tlocrtnu tipologiju, kao tipa tzv. kombinirane gorske fortifikacije, koja je imala i neke karakteristike nizinskih fortifikacija, zbog korištenja vode u obrambenim grabama. Jedna od bitnih njezinih karakteristika je prilagođavanje vodotoka potoka Rašaške u obrambene svrhe. S druge strane njezino značenje proizlazi iz vojnostrateške pozicije, jer je podignuta očito u blizini važnog prometnog pravca u zapadnoj Slavoniji, koji je bio poznat još iz razdoblja antike, a povezivao je sjeverni prostor oko Psunja (Pakrac, Lipik) s nizinskim dijelom i prijelazom na Savi kod Stare Gradiške. Upravo mnogobrojnost srednjovjekovnih lokaliteta viteških redova na tom prostoru, prvo templara, te kasnije ivanovaca, (Pakrac, utvrda Čaklovac, Račeša, lokalitet utvrde Cage-Liješnica, utvrda sv. Ivan Trnava), njihova mala međusobna udaljenost 7-11 km, ukazuje na važnu ulogu tog prostora i prometnog koridora za razvoj trgovine i protok ljudi. Prostorna cjelina templarske utvrde (utvrđenog domusa) Račeša, kao srednjovjekovni lokalitet iz 13.st. posjeduje izrazitu povijesnu i arhitektonsku vrijednost i značenje, u širem kontekstu proučavanja tipologije fortifikacijske i sakralne arhitekture viteških redova templara i ivanovaca u Hrvatskoj.
Suradničke poveznice — partner plaća proviziju, vama cijena ostaje ista.
Otvori na interaktivnoj karti → · 🧭 Navigacija